Srbija će i naredne dve decenije grcati u Titovim dugovima: Ostalo nam da platimo još 1,9 milijardi evra

Bez autora
Jan 19 2020

Putevi u koje su ugrađeni dosad su više puta popravljani, a industrijski kapaciteti sasvim moguće nisu preživeli tranziciju. Krediti podignuti u staroj državi, Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, od kojih su finansirani, međutim, još su na spisku naših obaveza. Tokom ove godine Srbija će po osnovu glavnice i kamate na ove zajmove dati 241,64 miliona evra. Rate nekim od ovih kreditora plaćaćemo do - 2041. godine. Po osnovu kredita odobrenih u periodu bivše SFRJ, Srbija, prema stanju poslednjeg dana prošle godine, duguje još ukupno 1,9 milijardi evra. Obaveze imamo prema Svetskoj banci, Pariskom klubu poverilaca, Slovačkoj Republici i Kuvajtu. Reč je o zajmovima koje je SFRJ uzimala tokom sedamdesetih i početkom osamdesetih godina. Zaključno sa 1983. kada su prvi put reprogramirani.

Srbija će i naredne dve decenije grcati u Titovim dugovima: Ostalo nam da platimo još 1,9 milijardi evraPutevi u koje su ugrađeni dosad su više puta popravljani, a industrijski kapaciteti sasvim moguće nisu preživeli tranziciju. Krediti podignuti u staroj državi, Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, od kojih su finansirani, međutim, još su na spisku naših obaveza.

Tokom ove godine Srbija će po osnovu glavnice i kamate na ove zajmove dati 241,64 miliona evra. Rate nekim od ovih kreditora plaćaćemo do - 2041. godine.

Po osnovu kredita odobrenih u periodu bivše SFRJ, Srbija, prema stanju poslednjeg dana prošle godine, duguje još ukupno 1,9 milijardi evra. Obaveze imamo prema Svetskoj banci, Pariskom klubu poverilaca, Slovačkoj Republici i Kuvajtu.

Reč je o zajmovima koje je SFRJ uzimala tokom sedamdesetih i početkom osamdesetih godina. Zaključno sa 1983. kada su prvi put reprogramirani. Nakon otpisa dela potraživanja Pariskog i Londonskog kluba, Srbiji je ostalo da otplati 6,4 milijarde dolara.

Danas ubedljivo najviše još dugujemo Pariskom klubu - puna milijarda evra, Svetskoj banci 652,74 miliona evra, Kuvajtu 251,41 milion evra i Slovačkoj - 6,43 miliona evra. Ovaj poslednji otplatićemo tokom 2020. godine.

- Dug prema navedenim poveriocima Republika Srbija otplaćivaće zaključno sa 2041. godinom, i to Svetskoj banci do 2031, Pariskom klubu poverilaca do 2041, Slovačkoj u 2020. godini i Kuvajtu do 2034. godine - objašnjavaju u NBS.

- Dugovanja prema navedenim poveriocima nastala su u godinama koje su prethodile prvom reprogramu dugova iz 1983. Sredstva dobijena od tih poverilaca korišćena su za infrastrukturne projekte, kao i za potrebe privrede - izgradnju industrijskih kapaciteta, poljoprivredu, elektroprivredu, vodoprivredu, šumarstvo, saobraćaj.

Kad se pretresu svi ovi podaci, nekadašnja nezvanična kafanska pesma "Druže Tito, diko naša, tebi žito, nama šaša" i ove 2020. godine zvuči više nego aktuelno.

Deset godina pauze

Republika Srbija je svoje obaveze iz perioda bivše SFRJ reprogramirala počev od 2002. godine, i od tada blagovremeno servisira te obaveze prema redovnim planovima otplate. Deceniju pre toga, od 1992. godine do 2002. nismo otplaćivali te dugove.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik